| |
NACIONALNI PARKOVI
BRIJUNI-Otočna skupina i nacionalni park (od 1983.) ispred zapadne obale Istre
od kopna ih dijeli
Fažanski kanal; od Pule su udaljeni oko 6 km;površina 36 km2. više manjih otočića (Sveti Marko, Gaz,
Obiljak,Supin, Galija, Gruni, Pusti, Vrsar, Jerolim, Kotež) te grebene Kabulu, Črniku i Stine.Obale otoka
su vrlo dobro razvedene;ukupna duljina razvedene obale iznosi 37,8 km.Površina otočja je dosta
zaravnjena (produženje južnoistarske zaravni), pokrivena debelim slojem crvenice (crljenice) koja
zadržava vodu.Zbog povoljnoga geografskog položaja i niskog reljefa poznati su po blagoj klimi.Otoci
imaju veliku pomorsku važnost.
KORNATI
Najrazvedenija otočna skupina od cca 140 otočića na Jadranu; pejzažna vrijednost visoki klifovi
gdje raste endemična vegetacija stijena dubrovačka zečina i drvenasta mlječika), zanimljiv reljef
pokriven kamenarskim primorskim pašnjacima s izraženom geološkom građom. Podmorje ide u red
najbogatijih biocenoza Jadrana s Purarom rezervatom u moru.
KRKA- Rijeka u Dalmaciji; izvire na zapadnom podnožju Dinare, u more utječe kod Šibenika; -72,5 km.
U dijelovima toka gdje prolazi laporovitim naslagama stvara proširenja (Aranđelovac i dr.), a u
vapnencima probija uski i duboki kanjon (do 200 m), prelijeva se preko travertinskih barijera i stvara
vodopade. Nizvodno od Skradinskog buka počinje estuarij rijeke (dug oko 20 km) u kojem se miješa
slatka i slana morska voda.Dio tog estuarija je i Prukljansko jezero. Vodotok rijeke od Knina nizvodno
do Šibenskog mosta, površine 110 km2, 1985. proglašen je nacionalnim parkom.
MLJET nalazi se jugozapadno od Dubrovnika na krajnjem razvedenom zapadnom dijelu istoimenog otoka,
s brojnim otočićima i uvalama gdje se ističu dva prekrasna morska jezera (nastala potapanjem krških
depresija), koju okružuju bujne šume alepskog bora, šuma crnike i makija, manja polja pod maslinom i
vinogradom. Ovdje su brojni spomenici kulture: kompleks benediktinskog samostana iz 12 stoljeća na
otočiću sv. Marije u V. Jezeru, ostaci rimske palače i bezilike u Polačama.
PLITVIČKA JEZERA predstavljaju fenomen krške hidrografije: 16 nanizanih kaskadnih jezera (površine
2 km2 ) s brojnim sedrenim slapištima nastalih biodinamičnim procesima izlučivanjem kalcija,
uvjetovanih algama kremenjašicama, mahovinom i ostalim sedrotvornim biljem. Radom sedrotvoraca
stvara se sedra ili travertin i
tako postepeno rastu slapišta vodopada (godišnje 1-3mm) formiraju se
takozvane "brade", a često i poluspilje ispod slapišta, na taj način stvorena je visinska razlika između
jezera, koja između najvišeg i najnižeg jezera je 134m N.P.Plitvička jezera upisana su 1979. godine u
listu svjetske baštine UNESCO.
PAKLENICA
Nacionalni park (od 1949.) u jugoistočnom dijelu velebitske primorske padine
nedaleko od
Starigrada; 102 km2; obuhvaća jednu od najvećih šuma Sredozemlja (1840 ha)
i dva slikovita kanjona
(s izraženim fenomenima krša), Veliku Paklenicu i Malu Paklenicu.Strme padine kanjona visoke su do
400 m.Nacionalni park Paklenica jedna je od najprivlačnijih prirodnih znamenitosti u Hrvatskoj.
RISNJAK-Šumovit gorski masiv nedaleko grada Rijeke,koji je ime dobio po risu, svom najpopularnijem
stanovniku.Park se prostire od 300 do 1.500 metara nad morem, a zbog čvorišnog položaja na prijelazu
iz Alpa u Dinaride te iz Sredozemlja u Srednju Europu, tu su na malom području
okupljene gotovo sve
vrste šuma ovih prostora te mnoge biljne i životinjske vrste.
Ljepota šume, krški fenomeni, atraktivni
izvori (Park obuhvaća i izvorišni dio rijeke Kupe)
i veličanstveni vidici privlače na Risnjak brojne
planinare i druge ljubitelje prirode. |
|
|
|
