| |
PARKOVI PRIRODE
BIOKOVO-planina uz središnji dio dalmatinske obale.Prema sjeverozapadu prijevoj Dupci (288 m) dijeli ga
od omiške Dinare;prema jugoistoku se strmi planinski vapnenački zid nastavlja sve do Baćine, tj. do
kraja oko ušća Neretve (dugo 36 km, široko do 9,5 km).Biokovo se spušta prema moru vrlo strmim i
golim vapnenačkim hridinama,ispod kojih se nalazi uzak i zelen primorski pojas.Rijetke šume, škrti krški
dolci i oskudni pašnjaci skromni su gospodarski izvori Biokova. Na dodiru vapnenih hridina i primorske
flišne zone izbijaju stalna i povremena vrela,važna za opskrbu naselja i natapanje vrtova.U najnovije
vrijeme ljepote podbiokovskoga krajolika i pitomost primorja privlače mnogo stranaca i stvaraju
povoljne prilike za razvoj turizma.
KOPAČKI RIT (Kopački tršćak),Park prirode nedaleko od ušća Drave i uz samu granicu,
jedno je od
najvažnijih, najvećih i najatraktivnijih očuvanih izvornih močvarnih prostora Europe.Sastoji se od
brojnih rukavaca, mrtvaja i jezeraca uz rijeku Dunav.Ljepota »nedirnute« prirode, bogatstvo vode,
biljnog i životinjskog svijeta osim izletnika i turista privlače mnoge stručnjake i znanstvenike iz cijele
Europe.Dio Kopačkog rita izdvojen je pod strožu zaštitu kao specijalni zoološki rezervat.Tu se gnijezdi
oko 260 vrsta različitih ptica (divlja guska, divlja patka,velika bijela čaplja, bijela roda, crna roda, orao
štekavac, veliki vranac, liska, galeb, čigra, vodomar, djetlić, žuna i dr.), a još mnoge vrste tu
privremeno borave na putu od sjevernih, hladnijih krajeva prema južnim, toplijim krajevima i obratno.
Bogat biljni svijet karakterističan za močvarne krajeve tipičan je i u Kopačkom ritu.
LONJSKO POLJE-Dio plavljene doline između Save i Moslavačke gore, djelomično uz rijeku Lonju;
retencijski bazen za vode Save.Park prirode Lonjsko polje obuhvaća površinu 506,50 km2.Ističe se
velikim bogatstvom biljnog i životinjskog svijeta, a zanimljiva je i arhitektura posavskih drvenih kuća,
koje su zbog svoje ljepote, očuvanosti i brojnosti pravi spomenik graditeljske baštine. Pojedinačni su
prostori unutar parka prirode (ornitološki rezervati Rakita i Dražiblato) pod još strožim režimom zaštite.
MEDVEDNICA (Zagrebačka gora)
Gora u neposrednoj blizini sjevernog dijela Zagreba; najviši vrh Sljeme
(1032 m). Pruža se u smjeru jugozapad-sjeveroistok u duljini od 42 km; površina oko 240 km2.Zbog
obilja prirodnih ljepota i potrebe za očuvanjem ove gore,smještene praktički na rubu grada Zagreba,
cijeli gorski masiv Medvednice zaštićen je kao park prirode. Dobro očuvane šume Medvednice glavno su
rekreacijsko područje milijunskog Zagreba.Osim mogućnostima za šetnje kroz šumu, Medvednica
posjetitelje privlači i s više lijepih spilja, od kojih je najzanimljivija Veternica, jedna od najvećih u
Hrvatskoj.
Tu je i više atraktivnih klanaca, slapova (slap Sopot), krških fenomena i dr.
UČKA, Planina u istočnom dijelu Istre; proteže se u dužini 20 km od prijevoja Poklon. Na padinama se
ističe nekoliko kanjonskih dolina (Vela draga), a ima dosta i drugih krških oblika (ponikve, spilje).Učka
je značajna klimatska barijera koja prisiljava zračne mase na izdizanje, što uvjetuje znatnu količinu
padalina.Svojim bujnim biljnim pokrovom bitno se razlikuje od svih ostalih primorskih planina.
Obalni
pojas prekriva mediteranska vegetacija u kojoj dominira lovor.Šume Učke pružaju ljeti ugodno
osvježenje, a vrhovi jedinstven vidik.
TELAŠĆICAProstrana uvala na krajnjem južnom dijelu Dugog otoka; duga oko 10 km, široka 160-1800 m,
a ima nekoliko proširenja s pjeskovitim i muljevitim dnom; u unutrašnjem dijelu duboka 12 m, a u
vanjskom do 60 m. U zaljevu je 25 uvala, pet otočića i posebna prirodna atrakcija -
slano jezero.Ljekovita jezerska voda slanija je, a ljeti i toplija od obližnjeg mora, stoga izuzetno
privlačna za kupače.Veoma su dojmljivi strmi klifovi, koji se uzdižu i do 166 m i štite zaljev od snage i
udara otvorenog mora.
PAPUKGora u Slavoniji, na sjevernom i sjeverozapadnom obodu Požeške kotline u Slavoniji; najviši vrh
Papuk (954 m). Izvorno je područje mnogih vodenih tokova.
VRANSKO JEZERO Smješteno je u Ravnim kotarima, sjeveroistočno od Pakoštana;30,1 km2 (dugo 13,6
km, široko do 2,2 km, duboko do 3,9 m).Površina od 30 ha zaštićena je kao poseban ornitološki
rezervat.
VELEBIT Iako su na Velebitu, najvećoj hrvatskoj planini,
izdvojena dva nacionalna parka - Paklenica i
Sjeverni Velebit, u preostalom većem dijelu planine još je čitav niz prirodnih znamenitosti. Stoga je
čitava oko 150 kilometara duga planina Velebit zajedno s oba nacionalna parka i nizom drugih manjih
posebno zaštićenih područja zaštićen kao park prirode, te kao Svjetski rezervat biosfere UNESCO-a. Sa
čak 2.000 četvornih kilometara površine park prirode Velebit je daleko najveće zaštićeno područje
Hrvatske, veće od svih ostalih zaštićenih područja zajedno.Ova veličanstvena planina ima lica - surovu
golet na primorskoj i nepregledne šume na kontinentalnoj strani i diči se sa bezbroj ljepota - neobičnim
stijenama, divljim kanjonima, dubokim jamama, spiljama i mnogim drugim krškim oblicima. |
|
|
|
