| |
PULA
| Rimljani su obnovili i proširili sustav ilirskih tvrđavnih objekata, a vrh brežuljka, na kojem se nalazio kapitolij, s nizom javnih građevina i hramova, bio je još posebno utvrđen.
U srednjem vijeku gradski se zidovi pojačavaju, pojedini rimski hramovi pregrađuju se u kršćanske crkve.
|
Privatni smještaj
Apartmani:31
Sobe:1
Kuća:0
UKUPNO:32 | U XIII. st. izgrađuje se na vrhu brežuljka utvrđeni Kaštel. U XV. st. obnavljaju se gradski zidovi, a 1631. izgrađuje se nova tvrđava (na brežuljku).
Od druge polovice XIX. st. podiže se velik broj utilitarnih (Arsenal) i reprezentativnih zgrada građenih pretežno u povijesnim stilovima (neoklasicistički Admiralitet, potom Oficirski kasino, sada Dom Hrvatskih branitelja). U tijeku II. svjetskog rata Pula je teško stradala.
Na dominantnu je položaju iznad luke rimski Amfiteatar (uvriježen je naziv Arena) iz I.-II. st., eliptična tlocrta (132,45 x 105,10 m), visina zidova 30,45 m; mogao je primiti 23 000 gledatelja. Po veličini je šesti sačuvani amfiteatar u svijetu. Prema predaji, podignuo ga je car Vespazijan na nagovor svoje prijateljice Cenide, rodom iz Pule.
U XV. st. Venecijanci otpremaju dio kamenih sjedala iz unutrašnjosti Amfiteatra u Veneciju kao građevni materijal za gradnju palača.
Prema jugozapadu vodi Nimfej od kojega put vodi do Dvojnih vrata (Porta gemina) iz II. st.; na vrhu vrata ugrađen je natpis.
Kroz Dvojna vrata dolazi se do Arheološkog muzeja Istre; pred njim je park s eksponatima. Iza muzeja ostaci su rimskoga kazališta sa sačuvanim dijelovima orkestre i amfiteatralno smještena gledališta.
Od Dvojnih vrata prema jugoistoku djelomice je očuvan potez gradskog zida s Herkulovim vratima (Porta Herculea, iz sredine ¨ I. st.); na vrhu vrata bradata glava Herkula. Preko Trga portarata dolazi se do bogato dekoriranog Slavoluka Sergijevaca, podignutog nešto poslije ¨ 31. god. uz unutrašnju stranu glavnih gradskih vrata (Porta aurea, srušena 1829.). Pred nekadašnjim gradskim vratima nalazilo se veliko rimsko groblje, koje spominje i Dante u svom Paklu (IX. pjevanje); nekoliko mramornih sarkofaga s toga groblja čuva se u Museo civico Correr u Veneciji.
U parku Monte Zaro su ostaci rimskoga kazališta (Theatrum Juliae); stupovi iz kazališta upotrijebljeni su pri gradnji biblioteke sv. Marka i crkve Santa Maria della Salute u Veneciji. Od parka se Arsenalskom ulicom dolazi do crkve Gospe od mora, građene 1891.-98. Kroz slavoluk Sergijevaca ulazi se u Ulicu Sergijevaca, najprometniju ulicu staroga dijela grada. Clerisseauovom ulicom dolazi se do Danteova trga.
Na trgu je gotička, u znatnoj mjeri pregrađivana, crkvica iz XV. st. Flaciusova ulica vodi do bizantske memorijalne kapele iz VI. st., koja je pripadala srušenoj, raskošnoj bazilici Santa Maria Formosa (Canneto), podignutoj oko 556.; mramorni ukras i stupovi bazilike upotrijebljeni su pri gradnji crkve sv. Marka u Veneciji.
U unutrašnjosti kapele sačuvani su ostaci mozaika iz VI. st. i zidnih slika. Iz Ulice Sergijevaca dalje Ulicom Matetića Ronjgova stiže se do ranosrednjovjekovne, sada pravoslavne crkve sv. Nikole, pregrađivane u XIII. i XVIII. st.; drveni ikonostas s više venecijanskih ikona potječe iz XVI. i XVII. st. Strmim Usponom sv. Franje Asiškog, dolazi se do crkve sv. Franje iz 1314. s bogato ukrašenim romaničkim portalom i osmerokutnom romaničkom prozorskom ružom; u crkvi se čuva rezbareni poliptih s kraja XIV. st. pod utjecajem škole Vivarinija, jedno od najvrednijih djela drvene gotičke plastike u Istri.
Uz crkvu gotički je klaustar s renesansnim adaptacijama; u klaustru i pred ulazom u crkvu smješteni su lapidarij srednjovjekovnih spomenika i zbirka kopija zidnih slika iz Istre. Ulica Sergijevaca završava na Forumu, koji se nalazi na položaju nekadašnjega rimskog foruma.
Na sjevernoj je strani trga Augustov hram (božice Romae i cara Augusta) iz I. st., na visoku podnožju s portikom od 6 korintskih stupova i zatvorenom cellom. Do njega je Gradska vijećnica, nadograđena 1296. na rimski hram (Dijane); sačuvana je stražnja strana hrama.
Istočno pročelje vijećnice ima bogate kasnoromaničke ukrase, a pročelje prema trgu, s trijemom u prizemlju (loža), obnovljeno je 1653. Kandlerovom ulicom, uz gradsku vijećnicu, dolazi se do trobrodne katedrale sv. Marije, sagrađene u V. st., obnovljene u XV. st. i prepravljene 1640. Glavno pročelje izvedeno je u renesansnom stilu. Rimski sarkofag iz III. st. upotrijebljen je za glavni oltar; na podu ima ostataka mozaika iz V./VI. st. Renesansni južni portal crkve izveden je 1456.
Nedaleko od katedrale kasnogotička je palača Demartini (Kandlerova ulica br. 12). Od katedrale vodi put prema Kaštelu na vrhu brežuljka.
Kaštel ima četiri isturena bastiona koje su podignuli Venecijanci 1631.; u doba Napoleonove vlade Kaštel je pregrađen, a 1830. restauriran.
U njemu je danas Povijesni muzej Istre.
Arheološki muzej Istre osnovan je 1902. Sadrži materijale s područja Istre, Cresa i Lošinja iz prapovijesti, antike i ranoga srednjeg vijeka te zbirku antičke i ranosrednjovjekovne skulpture. U sastavu muzeja djeluju zbirke: u Augustovu hramu (Rimska portretna skulptura), u Areni (Maslinarstvo i vinogradarstvo) te lapidarij u samostanu sv. Franje.
Povijesni muzej Istre, osnovan 1955., smješten je u Kaštelu. Sadrži 10-ak zbirki građe (dokumenti, fotografije, fotoploče, grafike, fonoteke). | 
Mornaričko groblje
Arena, I st.
Centar Pule
Kapela Marije
Formoze,VI.st.
 |
|
|
|
).focus();)
).focus();)
).focus();)
).focus();)
).focus();)